"Zagrebačka mumija"
"Zagrebačka mumija", poznata kao mumija Nesi-hensu.
Mumija je u Narodni muzej u Zagrebu, čiji je današnji sljedbenik Arheološki muzej u Zagrebu, pristigla 5. kolovoza 1862. g, zajedno s povojima i sljedećim pratećim inventarom: preostali dio neispisanih lanenih povoja; vrlo oštećena Knjiga mrtvih pokojnice i njena muža Paher-hensua "božanskog krojača" iz Tebe, koja je ispisana hijeroglifskim i hijeratskim pismom na papirusu; dijelovi i grumenje balzama; ostaci pogrebnog vijenca od lišća i cvijeća; sitni ulomci drva i štuka koji su nekoć pripadali polikomiranom sarkofagu; modrozelene perlice koju se ukrašavale mumiju; glava mumificirane mačke.
Mumiju i njene povoje kupio je Mihael pl. Barić (Barich) 1847./1848. g. tijekom svog boravka u Egiptu. Do njegove smrti 1859. g. mumija i njeni povoji nalazili su se u njegovoj privatnoj zbirci u Beču, a potom su oporučno darovani Narodnom muzeju u Zagrebu.
Mumija je restaurirana i rengenski snimljena u Zavodu za radiologiju KBC - Medicinskog fakulteta u Zagrebu 1986. g.
Karakteristike kostura upućuju da se radi o osobi ženskog spola čiji je rast završen.
Na stražnjem dijelu lubanje postoji defekt ljuske okcipitalne kosti nepravilna oblika promjera 11 cm. U lubanjskoj šupljini nalazi se kulgasta masa smole promjera 7 cm. Takva se smola upotrebljavala tokom procesa mumifikacije. Na konveksitetu lubanje vidljiva su dva jednaka metalna strana tijela okruglasta oblika promjera 3 mm.
Područje prsnog koša i trbušne šupljine prekivena su sjenama tvari kojima su inkrustirane meke česti tokom mumifikacije. Kako ta područja nedovoljno propuštaju rengenske zrake, ona nisu pristupačna detaljnoj analizi.
Struktura kostiju udova vrlo se dobro može analizirati, a u potpunosti nalikuju kostima žive osobe. Sjene u mekim čestima udova ukazuju da se radi o mumiji.
Postoje degenerativne promjene lijevog kuka i desnog koljena. Mnogobrojni prijelomi dugih kostiji i preparacijom otvrdnuli mišići nastali su nakon smrti mumificirane osobe. Na mjestu gdje se stapaju crjevnječa, sjedna i stidna kost zedebljena je kost zdjelice s lijeve strane. Nalaz može odgovarati stanju nakon prijeloma kosti za života.
Na temelju metode utvrđivanja starosti uz pomoć radioaktivnog ugljika mumija se datira u 390. g. pr. Kr.
Istraživanjem popratnog papirusa koji se nalazio u pokojničinoj pogrebnoj opremi utvrđeno je da on sadrži nekoliko poglavlja egipatske Knjige mrtvih. Čitanja papirusa pokazala su da je ime pokojnice bilo Nesi-hensu. Ona je bila žena Paher-hensua "božanskog krojača" iz Tebe čija titula upućuje na to da je Paher-hensu spravljao odjeću za kultne statue egipatskog boga Amona.
Mumija je prilikom procesa mumifikacije bila obavijena ispisanim lanenim povojima na etrurskom jeziku tzv. Liber linteus Zagrebiensis ili Povojima Zagrebačke mumije. Kako i na koji je način Egipćanka došla u kontakt s Etruščanima i njihovim pogrebnim ritualima nije poznato.
Mumija je u Narodni muzej u Zagrebu, čiji je današnji sljedbenik Arheološki muzej u Zagrebu, pristigla 5. kolovoza 1862. g, zajedno s povojima i sljedećim pratećim inventarom: preostali dio neispisanih lanenih povoja; vrlo oštećena Knjiga mrtvih pokojnice i njena muža Paher-hensua "božanskog krojača" iz Tebe, koja je ispisana hijeroglifskim i hijeratskim pismom na papirusu; dijelovi i grumenje balzama; ostaci pogrebnog vijenca od lišća i cvijeća; sitni ulomci drva i štuka koji su nekoć pripadali polikomiranom sarkofagu; modrozelene perlice koju se ukrašavale mumiju; glava mumificirane mačke.
Mumiju i njene povoje kupio je Mihael pl. Barić (Barich) 1847./1848. g. tijekom svog boravka u Egiptu. Do njegove smrti 1859. g. mumija i njeni povoji nalazili su se u njegovoj privatnoj zbirci u Beču, a potom su oporučno darovani Narodnom muzeju u Zagrebu.
Mumija je restaurirana i rengenski snimljena u Zavodu za radiologiju KBC - Medicinskog fakulteta u Zagrebu 1986. g.
Karakteristike kostura upućuju da se radi o osobi ženskog spola čiji je rast završen.
Na stražnjem dijelu lubanje postoji defekt ljuske okcipitalne kosti nepravilna oblika promjera 11 cm. U lubanjskoj šupljini nalazi se kulgasta masa smole promjera 7 cm. Takva se smola upotrebljavala tokom procesa mumifikacije. Na konveksitetu lubanje vidljiva su dva jednaka metalna strana tijela okruglasta oblika promjera 3 mm.
Područje prsnog koša i trbušne šupljine prekivena su sjenama tvari kojima su inkrustirane meke česti tokom mumifikacije. Kako ta područja nedovoljno propuštaju rengenske zrake, ona nisu pristupačna detaljnoj analizi.
Struktura kostiju udova vrlo se dobro može analizirati, a u potpunosti nalikuju kostima žive osobe. Sjene u mekim čestima udova ukazuju da se radi o mumiji.
Postoje degenerativne promjene lijevog kuka i desnog koljena. Mnogobrojni prijelomi dugih kostiji i preparacijom otvrdnuli mišići nastali su nakon smrti mumificirane osobe. Na mjestu gdje se stapaju crjevnječa, sjedna i stidna kost zedebljena je kost zdjelice s lijeve strane. Nalaz može odgovarati stanju nakon prijeloma kosti za života.
Na temelju metode utvrđivanja starosti uz pomoć radioaktivnog ugljika mumija se datira u 390. g. pr. Kr.
Istraživanjem popratnog papirusa koji se nalazio u pokojničinoj pogrebnoj opremi utvrđeno je da on sadrži nekoliko poglavlja egipatske Knjige mrtvih. Čitanja papirusa pokazala su da je ime pokojnice bilo Nesi-hensu. Ona je bila žena Paher-hensua "božanskog krojača" iz Tebe čija titula upućuje na to da je Paher-hensu spravljao odjeću za kultne statue egipatskog boga Amona.
Mumija je prilikom procesa mumifikacije bila obavijena ispisanim lanenim povojima na etrurskom jeziku tzv. Liber linteus Zagrebiensis ili Povojima Zagrebačke mumije. Kako i na koji je način Egipćanka došla u kontakt s Etruščanima i njihovim pogrebnim ritualima nije poznato.
Kataloška oznaka
"Zagrebačka mumija"
Arheološki muzej u Zagrebu
Egipatski odjel
inv. br. AMZ E-664
Stari Egipat, nepoznato nalazište
Kasno razdoblje (664.-332. g. pr. Kr.)
o. 390. g. pr. Kr.
mumija: mumifikacija
visina=152 cm
privatna zbirka, Ilija Barić
donacija Mihaeil Barić, 5. VIII. 1862. g.
Literatura
- Čavka, Mislav. "Ljudske mumije iz Arheološkog muzeja u Zagrebu - Human Mummies from the Archaeological Museum in Zagreb". U: Uranić, Igor; Čavka, Mislav; Petaros, Anja. Mumije - znanost i mit - Mummies - science & myth. Zagreb, 2012: 67-81. 67-69.
- Gorenc, Marcel. Egipat. [Serija vodiča - Arheološki muzej, Zagreb]. Zagreb, 1979. 16.17, fig.
- Ljubić, Šime. Popis Arkeologičkoga odjela Narodnog zemaljskog muzeja u Zagrebu, Odsjek I. Svezak I., Egipatska sbirka. Mumije. Zagreb, 1889. 18-20, tab. I, fig. 22, 24, 26.
- Ljubić, Šime. Sbirke Narodnoga zemaljskog muzeja, I. Arheologički razdjel, Mumije. Zagreb, 1871. 48-49.
- Mirnik, Ivan; Rendić-Miočević, Ante. "Liber linteus zagrabiensis". U: Mirnik, Ivan; Rendić-Miočević, Ante. Liber linteus zagrabiensis. Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu 3.s. XIX (1986): 41-72. 41-71.
- Mirnik, Ivan; Rendić-Miočević, Ante; Uranić, Igor. "Lanena knjiga - Liber linteus Zagrabiensis i zagrebačka mumija". U: Balen-Letunić, Dubravka; Dukat, Zdenka (ur.). Muzeopis ... 1846-1996. Arheološki muzej u Zagerbu. Zagreb, 1996: 95. no. 67, 95.
- Plavšić, Branko; Hančević, Janko. "X-ray analysis of the Zagreb Mummy - Analiza klasičnih rendgenograma Zagrebačke mumije". U: Mirnik, Ivan; Rendić-Miočević, Ante. Liber linteus zagrabiensis. Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu 3.s. XIX (1986): 99-104. 99-103.
- Rendić-Miočević, Ante. "Egipatska zbirka". U: Rendić-Miočević, Ante (ur.) Arheološki muzej u Zagrebu - izbor iz fundusa. Zagreb, 1993: 122-127. 122-127.
- Šćukanec Rezniček, Porin. "The Egyptian Collection in the Archaeological Museum in Zagreb: History and Research". U: Tomorad, Mladen (ur.). A History of Research into Ancient Egyptian Culture conducted in Southeast Europe. Oxford, 2015: 85-91. 89-90.
- Tomorad, Mladen. "Zagrebačka egipatska mumija i lanena knjiga". Meridijani 77 (rujan 2003): 54-59. 54-59.
- Tomorad, Mladen. „Ancient Egyptian funerary practices from the first millenium BC to the Arab conquest of Egypt (c. 1069 BC-642 AD)“. The Heritage of Egypt 2 no. 2 issue 5 (May 2009): 12-28. 19.
- Tomorad, Mladen. „Foundation of the Ancient Egyptian Collections in Croatia: Travellers, Private Collectors and the Genesis of the Collections (1800-1920)“. U: Hudakova, Lubica; Hudec, Jozef (ur.). Egypt and Austria IX: Perception of the Orient in Central Europe (1800-1918). Krakow, 2016: 325-340, 405. 327, 329, 338.
- Tomorad, Mladen. „The Ancient Egyptian Antiquities in Institutional and Private Collections in Croatia“. U: Tomorad, Mladen (ur.). A History of Research into Ancient Egyptian Culture conducted in Southeast Europe. Oxford, 2015: 31-58. 38, 42, fig. 36, 44, fig. 37c.
- Tomorad, Mladen. „The Ancient Egyptian Collections in Croatia and the Project Croato-Aegyptica Electronica“. U: Derriks, Claire (ur.). Collections at risk: New Challenges in a New Environment - Proceedings of the 29th CIPEG Annual Meeting in Brussels, September 25-28, 2012, Royal Museums of Art and History Brussels, Belgium. Atlanta, 2017: 237-268. 243, fig. 4.
- Tomorad, Mladen. „The Egyptian antiquities in Croatia“. PalArch 2, 1 (2005): 1-33. 3.
- Tomorad, Mladen. Egipat u Hrvatskoj: egipatske starine u hrvatskoj znanosti i kulturi. Zagreb, 2003. 6, 20, 28, 31, 81-89, fig. 34, 74, 76-77.
- Tomorad, Mladen. Model računalne obrade i prezentacije staroegipatskih predmeta u muzejskim zbirkama u Hrvatskoj. [Doktorska disertacije, Filozofski fakultet u Zagrebu Sveučilišta u Zagrebu]. Zagreb, 2006. 7.
- Tomorad, Mladen. Staroegipatska civilizacija, sv. II: Uvod u egiptološke studije. Zagreb, 2017. 36, fig. 57, 53, figs. 71-72, 54.
- Uranić, Igor. "Contribution to the provenance of the Zagreb Mummy". Acta antiqua Academiae Scientarum Hungaricae 46: 197-202. 197-202.
- Uranić, Igor. Aegyptiaca Zagrabiensis. Zagreb, 2009. no. 127, 107-109, 112.
- Uranić, Igor. Egipatska zbirka - Vodič. Zagreb, 2005. 49-51.
.jpg)
.jpg)
