Spomenik u obliku pravokutnog bloka izdiže se na proširenom postolju koje je bilo reljefno profilirano s tri strane. Natpisno polje je izvorno nadvisivao zabat, koji je s prednje strane potpuno otučen, dok mu se plitka profilacija nazire s bočnih strana.
Na vrhu natpisnog polja uklesana je zavjetna posveta Izidi pravilnim izduženim slovima jednake visine u tri reda.
Ispod prvog reda natpisa sredina polja je ukrašena reljefnim prikazima Izidinih simbola i drugih predmeta upotrebljavanih prilikom obavljanja kulta.
Na prednjoj strani žrtvenika razabiru se reljefni prikazi sistruma, kovčežića (cistella), ptice proročice (avis) koji su uobičajeni u izidinskim obredima, zatim delfin, trozubac, bista s mačjom glavom (vjerojatno predstavlja Bastet) i snop munja.
Na lijevoj bočnoj strani u plitkom reljefu isklesani su izidinski instrumenti: bradva (ascia), žrtvena plitica (patera), augurov štap sa zmijom (baculus), vesla, kormilo, frula, dvije amfore i dvije sjekire.
Na desnoj bočnoj strani žrtvenika uklesani su u plitkom reljefu: mač (gladius), augurov zakrivljeni štap (lituus), pila (serra), krilati dječak – vjerojatno Harpokrat – koji vodi psa, klasje (spica), paun, mjesečev luk i falus.
Ispod reljefa na prednjoj strani spomenika uklesan je drugi red teksta posvete. Treći red natpisa urezan je na samom dnu spomenika malim neuglednim slovima jednake visine.
[I]SIDIS IM{N}PERIO Q(uintus) LVTATIVS IVCVNDVS
Po Izidinoj zapovjedi Kvint Lutacije Jukund
Prikazani predmeti često se vezuju uz božicu Izidu koja je u egipatskoj, helenističkoj i rimskoj religijskoj tradiciji bila zaštitnica pomoraca stoga ne čudi da su na žrtveniku prikazani simboli vezani uz more (delfin, kormilo, vesla, trozub). B. Perc (Perc 1968: 152), M. C. Budischovsky (1977: 169) i P. Selem (2012: 18) u liku golog dječaka koji vodi životinju (vjerojatno psa) vide Harpokrata, dok V. Jurkić-Girardi u njemu vidi krilatog genija (2001: 13; 2005: 201-202).
B. Forlati Tamaro datira spomenik u 1. stoljeće na temelju njegovog oblika iako tip slova više odgovara 2. stoljeću. Prema istraživanjima P. Stankovića oltar je bio izložen u crkvi sv. Justina u naselju Galižana. T. Mommsen navodi da je spomenik kasnije bio dopremljen u Pulu zahvaljujući P. Kandrelu koji ga je izložio u Augustova hramu. Žrtvenik je danas izložen u lapidariju Arheološkog muzej Istre u Puli (soba I.).
Monolitni blok izrađen je od kamena vapnenca.
Odlomljen je donji dio bočnog zabata.
Kataloška oznaka
Zavjetni žrtvenik posvećen Izidi Arheološki muzej Istre, Pula Inv. br. AMIP A-41; stari inv. br. AMIP 229 Galižana (vicus Galisanus) Rimsko Carstvo, 1.-2. st. vapnenac: klesanje, obrada kamena 91 x 50 x 43 cm
Literatura
Bricault, Laurent. Atlas de la diffusion des cultes Isiaques. Paris, 2001. 123.
Bricault, Laurent. Recueil des inscriptions concernant les cultes Isiaques (RICIS). Paris, 2005. II.514/101.
Budischovsky, Marie-Christine. La Diffusion des cultes isaiques autour de la mer Adriatique. I: Inscriptions et monuments. [EPRO 61]. Leiden, 1977. 168-170.
Corpus Inscriptionum Latinarum. Inscriptiones Galliae Cisalpinae Latinae. Vol. V/par. I (ed. T. Mommsen). no. 10.
Degrassi, Attilio. "Culti dell'Istria Preromana e Romana". U: Mirosavljević, Vladimir; Rendić-Miočević, Duje; Suić, Mate (ur.). Adriatica praehistorica et antiqua, Miccellanea Gregorio Novak dicata. Zagreb, 1970: 615-632. 622.
Giunio, Kornelija A. "Egyptian gods on the Eastern Adriatic coast". U: Györy, Hedvig; Mráv, Zoltan (ur.). Aegyptus et Pannonia 1. Budapest 2002: 21-63, Pl. 3-17. 25-26, fig. 4-5.
Jurkić-Girardi, Vesna. "Arte plastica del culto come determinante l'esistenza dei culti romani e sincretici nella regioni istriana". Atti di Centro di richerche storiche (1974): 7-33. 8, fn. 28-29.
Jurkić-Girardi, Vesna. "Izbor antičke kultne plastike na području Istre". Materijali Arheološkog društva Jugoslavije (1972): 209-223. 211.
Jurkić-Girardi, Vesna. "Kultovi plodnosti na području antičke Istre". Zbornik radova za historiju zdravstvene kulture Jugoslavije. Rijeka, 1978: 37-47. 42.
Jurkić-Girardi, Vesna. Duhovna kultura antičke Istre, knjiga I. Zagreb, 2005. no. 3.4.1, 201.
Malaise, Michel. Les conditions de penetration et diffusion des cultes égyptiens en Italie. [EPRO 21]. Leiden, 1972. 3.
Perc, Bernarda. Beiträge zur Verbreitung ägyptischer Kulte auf dem Balkan und in den Donauländern zur Römerzeit : mit besonderer Berücksicksihtingung des Quellenmaterials aus dem Gebiet des heutigen Staates Jugoslawien. [Doktorska disertacija]. München, 1968. no. 13, 151-157.
Reichel, A. "Beschreibung den Sculpturen in Augustustempel in Pola". Archäologisch-epigraphpische Mitteilungen aus Österreich 16 (1893): 1-13. 1-13.
Reichel, Guliemus. "Beschreibung der Sculpturen im Augustustempel in Pula". Archäologisch-epigraphpische Mitteilungen aus Österreich 16 (1893): 91. 91
Reisch, E. "Altar". Realenencyclopädie der classichen Altertumwissenschaft I. Göttingen, 1894: col. 1640-1691. Sp. 1640 ff.
Selem, Petar. "Aegyptiaca". U: Selem, Petar; Vilogorac Brčić, Inga. ROMIC I. Religionum Orientalium monumenta et inscriptiones ex Croatia I. Zagreb, 2015: 7-62. no. 8, 17-18.
Selem, Petar. "Ikonografija lika Harpokrata na spomenicima hrvatskog prostora". U: Miočević Bradač, Marina (ur.). Znakovi i riječi - Signa et litterae. Zagreb, 2002: 85-100. no. 2, 91.
Tomorad, Mladen. „Egyptian artifacts in the Archaeological Museum of Istria in Pula (Croatia)“. The Journal of Egyptological Studies II (2005): 43-58. 44.
Tomorad, Mladen. „The Ancient Egyptian Antiquities in Institutional and Private Collections in Croatia“. U: Tomorad, Mladen (ur.). A History of Research into Ancient Egyptian Culture conducted in Southeast Europe. Oxford, 2015: 31-58. 48-49, fig. 44a-b.
Tomorad, Mladen. „The Ancient Egyptian Collections in Croatia and the Project Croato-Aegyptica Electronica“. U: Derriks, Claire (ur.). Collections at risk: New Challenges in a New Environment - Proceedings of the 29th CIPEG Annual Meeting in Brussels, September 25-28, 2012, Royal Museums of Art and History Brussels, Belgium. Atlanta, 2017: 237-268. 253, fn. 56.
Tomorad, Mladen. „The Early Penetration of Ancient Egyptian Artifacts and Dissemination of the Cults of Egyptian Divinities in Istria and Illyricum (1st Millennium B.C.-1st Century A.D.)“. U: Tomorad, Mladen (ur.). A History of Research into Ancient Egyptian Culture conducted in Southeast Europe. Oxford, 2015: 165-200. 178.
Tomorad, Mladen. „The Egyptian antiquities in Croatia“. PalArch 2, 1 (2005): 1-33. 16.
Tomorad, Mladen. „The phases of penetration and diffusion of Egyptian artefacts and cults in the region of Istria and Illyricum (from the 7th c. B.C. to the 4th c. A.D.)“. U: Györy, Hedvig (ur.). Aegyptus et Pannonia V. Budapest, 2016: 185-226 + Plates 69-81. 190-191, 194-195, pl. 76b.
Tomorad, Mladen. Egipat u Hrvatskoj: egipatske starine u hrvatskoj znanosti i kulturi. Zagreb, 2003. 48, fn. 184.
Tomorad, Mladen. Model računalne obrade i prezentacije staroegipatskih predmeta u muzejskim zbirkama u Hrvatskoj. [Doktorska disertacije, Filozofski fakultet u Zagrebu Sveučilišta u Zagrebu]. Zagreb, 2006. 24.
Tomorad, Mladen. Staroegipatska civilizacija, sv. II: Uvod u egiptološke studije. Zagreb, 2017. 76-77, fig. 94.
Vidman, Ladislav. Sylloge Inscriptionum Religionis Isiacae et Serapiacae. Berlin, 1969. 596.
Weisshäupl, I. "Zur Topographie des alten Pola". Jahreshefte des Österreichen Archäologischen Institutes IV (1901): 169-208. 205, IIt., X, 1, 601.