Kamena pogrebna stela s potretima Vadike Titue i Pazina Voltize
Nadgrobna stela od bijelog vapnenca završava zabatom na vrhu kojeg je gorgonej. S bočnih strana akroteriji su oblikovani u glave rogatog božanstva prikazanog u profilu - Jupitera- Amona. Ispod zabata stele niša je lučnoga svoda. U njoj su prikazane biste dviju ženskih osoba, sa simetrično oblikovanom draperijom. Natpisno je polje uokvireno profilacijom. Nalazi se u sredini stele, dok donji dio ispunjavaju zagrobna vrata: "To su bogato ukrašene vratnice s obilno profiliranim kasetonima koji uokviruju funkcionalno ukrasne elemente kućnih vratiju: lijepo oblikovane alke, ručke u obliku lavljih protoma " (Rendić-Miočević 1989: 578). Takav tip zagorbnih vrata istočnjačkog je podrijetla i tipičan je helenistički motiv. Sprega Gorgone i Jupitera-Amona na zabatu upućuje na istu spregu koju nalazimo na arhitekturi sjevernojadranskih foruma, pa i onog u Zadru. Od tri simbolička sloja koja spomenusmo u vezi s tom spregom prvi je onaj vezan uz carski kult i rimsko oružje, drugi je vezan uz snagu mora,a treći upućuje na zagrobni svijet. U ovom se slučaju zacijelo radi o ovom trećem simboličkom sloju figuracije Jupitera-Amona i Gorgone. Na pitanje što sam ga svojedobno postavio je li na ovoj steli motiv rogatog božanstva znak štovanja Jupitera-Amona (Selem 1997: 61), mogu danas odgovoriti niječno. Nije i ne može biti riječ o kultu Jupitera-Amona, već o kompleksnoj simbolici povezanoj s onostranosti.
Natpis glasi:
VADICA APLI F(ilia) TITVA V(iva) F(ecit) SIBI ET PASINAE Q(uinti) F(iliae) VOLTSAE MATRI SVAE ADVITORIO AETORIS ET CCEVNI VADICI s(ibi) FECERVNT
Vadika Titua, kći Aplova, za života sebi i Pazini Voltizi, Kvintovoj ženi svojoj majci, uz pomoć Etora i Ceruna. Vadike su sebi načinili.
Dva posljednja retka natpisa klesana su manjim slovima. Zacijelo su naknadno dodana, što je narušilo rafinirani sklad cjeline. Sva imena koja se pojavljuju, uz iznimku Kvinta, epihorska su. Samo su djelomice poznata u liburnskome krugu, a općenito pripadaju ilirskoj onomastici. Teško je utvrditi rodbinske veze spomenutih osoba na temelju natpisa. Čini se kao da ženska osoba daje gentilicij, što je posve neuobičajeno. Može li se to povezati s posebnim značenjem žene u liburnskoj tradiciji i u liburnskim municipijima? Pitanje ostaje otvoreno. Stela je u cjelini visoke izradbene kakvoće.
Kataloška oznaka
Kamena pogrebna stela s potretima Vadike Titue i Pazina Voltize Arheološki muzej Zadar, Zadar Inv. br. AMZd 7302; stari inv. br. 213 Predgrađe kod Benkovca (Asseria) Rimsko Carstvo, sredina 1. st. vapnenac: klesanje 253 x 67 x 18 cm
Literatura
Abramić, Mihovil. Führer durch das K. K. Staatmuseum in S. Donato in Zara. Wien, 1912. no. 9, 44-45.
Budischovsky, Marie-Christine. La Diffusion des cultes isaiques autour de la mer Adriatique. I: Inscriptions et monuments. [EPRO 61]. Leiden, 1977. 183.
Rendić-Miočević, Duje. "Nekoliko monumentalnih stela s portretima iz stare Liburnije". Iliri i antički svijet. Split, 1989: 578-580. 578-580, t. LXVII/2.
Selem, Petar. "Aegyptiaca". U: Selem, Petar; Vilogorac Brčić, Inga. ROMIC I. Religionum Orientalium monumenta et inscriptiones ex Croatia I. Zagreb, 2015: 7-62. Add. no. 7, 45-46.
Selem, Petar. Izidin trag. Egipatski kultni spomenici u rimskom Iliriku. Split, 1997. no. 1.19, 61-62.
Selem, Petar. Lica bogova. [Izabrana djela Petra Selema, knjiga 1]. Zagreb, 2008. no. 91, 147-149.
Suić, Mate (ur.). Muzeji i zbirke Zadra. Zagreb, 1954. no. 15, 37.
Tomorad, Mladen. „The Ancient Egyptian Antiquities in Institutional and Private Collections in Croatia“. U: Tomorad, Mladen (ur.). A History of Research into Ancient Egyptian Culture conducted in Southeast Europe. Oxford, 2015: 31-58. 49, fn. 59.
Tomorad, Mladen. „The Ancient Egyptian Collections in Croatia and the Project Croato-Aegyptica Electronica“. U: Derriks, Claire (ur.). Collections at risk: New Challenges in a New Environment - Proceedings of the 29th CIPEG Annual Meeting in Brussels, September 25-28, 2012, Royal Museums of Art and History Brussels, Belgium. Atlanta, 2017: 237-268. 256, fn. 63.
Tomorad, Mladen. „The Egyptian antiquities in Croatia“. PalArch 2, 1 (2005): 1-33. 20.
Tomorad, Mladen. „The phases of penetration and diffusion of Egyptian artefacts and cults in the region of Istria and Illyricum (from the 7th c. B.C. to the 4th c. A.D.)“. U: Györy, Hedvig (ur.). Aegyptus et Pannonia V. Budapest, 2016: 185-226 + Plates 69-81. 196, 198.
Tomorad, Mladen. Egipat u Hrvatskoj: egipatske starine u hrvatskoj znanosti i kulturi. Zagreb, 2003. 52, fn. 230.
Tomorad, Mladen. Model računalne obrade i prezentacije staroegipatskih predmeta u muzejskim zbirkama u Hrvatskoj. [Doktorska disertacije, Filozofski fakultet u Zagrebu Sveučilišta u Zagrebu]. Zagreb, 2006. 28.