CROATO-AEGYPTICA

hr / en

Sfinga od crnog granita

Sfinga od crnog granita
Tijelo životinje položeno je na pravokutno podnožje. Na postolju se vidi friz s kartušima. Friz predstavlja uobičajni zemljovidni popis gdje vezani zarobljenici s kartušima predstavljaju pokorene narode, mjesta i zemlje. Predstavljeni su u dvije povorke koje se kreću prema naprijed. Na lijevoj se vide Azijati koji predstavljaju pokorene zemlje Sjevera, a na desnoj Afrikanci, koji predstavljaju pokorene zemlje Juga.

Svaka povorka sadržavala je 41 ime. Jedanaest čitljivih imena s prvog lijevog popisa odgovara skupini s velikog popisa Tutmosisa III u hramu Karnak iako mu redoslijed nije jednak. Figure i kartuši drugog desnog niza odnose se na narode i mjesta Punta na Rogu Afrike i okolnih područja od kojih se mogu identificirati samo tri. Posljednji kartuši uz poprsja Afrikanaca nose imena palestinskih mjesta, a prati se točno popis Tutmosisa II, uz manje ortografske varijacije.

Jecquier je pročitao osam imena. Između nizova na prednjoj strani nalazi se znak pluća što simbolički predstavlja egipatsku dvojnost u jednom. Znak sema-taui predstavlja disanje dvoga kroz jedno tj. Gornjeg i Donjeg Egipta preko jedinstvenog daha faraonske države.

Prednje ruke sfinge su ispružene i u njima drži vazu tipa porte-vase. Tijelo je vitko, a rep se savija na desno bedro. Bočni vjesovi naglavka spuštaju se na grudi.

Postoje oštećenja na licu, bradici i ureusu. Tijelo je prelomljeno po sredini. Figure i kartuši slabo su očuvani i danas nečitljivi. Jecquier je uspio pročitati jednu trećinu imena.

Kataloška oznaka

Sfinga od crnog granita
Dioklecijanova palača, Split
Peristil, dovezeno u Split o. 298.-304. g.
Egipat, Karnak temple
Novo kraljevstvo (1539.-1069. g. pr. Kr.), 18.-19. dinastija (1504.- 1213. g. pr. Kr.) 
Rimsko Carstvo, vladavina cara Dioklecijana (284.-305.)
crni granit
246 x 100 x 65 cm

Literatura

  • Adam, Robert. Ruins of the Palace of the Emperor Diocletian at Spalato in Dalmatia. London, 1764. t. LV-LVI.
  • Babić, Ivo. „Egipatski utjecaji u Dioklecijanovoj palači–Le influenze nel Palazzo di Diocleziano“. U: Šegvić, Marina; Mirnik, Ivan. (ur.) Illyrica antiqua: ab honorem Duje Rendić–Miočević. Zagreb, 2005: 83-98.
  • Belamarić, Joško. „The afterlife of the sphinxes in Diocletian palace in Split“. U: Tomorad, Mladen; Popielska-Grzybowska, Joanna (ur.). CECE7 – VIIth European Conference of Egyptologists. Egypt 2015: Perpectives of Research. Zagreb, 2015: 41.
  • Bulić, Frane. "Materiale e provenienza della pietra, delle colonne, nonche delle sfingi del Pallazo di Diocleziano e Spalato delle colonne ecc. Delle basiliche christiane a Salona". Bulletino di Archeologia e Storia Dalmata XXXI (1908): 98-101. 98-99, t. XIV-XV.
  • Bulić, Frane; Ljubo Karaman. Palača cara Dioklecijana u Splitu. Zagreb, 1927. 81-82, fig. 3.
  • Cassas, Louis-Francois; Lavallée, Joseph. Voyage pittoresque et historique de l’Istrie et de la Dalmatie rédigé d’après l’Itinéraire de L.-F. Cassas par Joseph Lavallée. Paris, 1802.
  • Conze, Alexander. "La sfinge di Amenhotep III in Spalato". Bulletino di Archeologia e Storia Dalmata I/3 (1878): 43-45.
  • Conze, Alexander. "Sphinx Amenophis III". Archäologisch-epigrapische Mitteilungen I (1877): 95-97.
  • Dessenne, André. Le Sphinx: étude iconographique. Paris, 1957. no. 245, 100.
  • Drexler, Wilhelm. "Il culto della divinita egiziane in Dalmazia". Bulletino di Archeologia e Storia Dalmata XXIII (1900): 145-158. 153.
  • Drexler, Wilhelm. Der cultus der ägyptischen Gottheiten in den Donauländern. Mythologische Beiträge. Leipzig, 1890. 49.
  • Fisković, Cvito. "Prilog proučavanju i zaštiti Dioklecijanove palače u Splitu". Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti 279 (1950).
  • Gabričević, Branimir. "Uspomene na Egipat u Arheološkom muzeju u Splitu". Slobodna Dalmacija 3544 (12. VII. 1956): 6.
  • Hébrard, Ernest; Zeiller, Jacques (ur.). Spalato. Le palais de Dioclétien. Paris, 1912.
  • Jécquier, Gustave. "Le sfinge nel Peristilio del Palazzo di Diocleziano". Buletino di Archeologia e Storia Dalmata XXXIII (1910): 174-179. 175-179, t. XXII-XXIV.
  • Jécquier, Gustave. "Le sphinx du Péristyle". U: Hébrard, Ernest; Zeiller, Jacques (ur.). Spalato. Le palais de Diocletien. Paris, 1912. 209-215, abb. 2.
  • Jécquier, Gustave. "Les Monuments égyptiens de Spalato (Dalmatie)". U: Hébrard, Ernest; Zeiller, Jacques (ur.). Spalato. Le palais de Diocletien. Paris, 1912.
  • Leclant, Jean. "Fouilles et travaux en Égypte et au Soudan, 1961-1962". Orientalia 32 (1963). 214.
  • Niemann, George. Der Palast Diokletians in Spalato. Wien, 1910.
  • Novak, Grga. "Sfinge u Dioklecijanovoj palači: novootkrivena sfinga moguće predstavlja egipatsku kraljicu". Novo doba 170 (23. 7. 1932.): 2. 2.
  • Perc, Bernarda. Beiträge zur Verbreitung ägyptischer Kulte auf dem Balkan und in den Donauländern zur Römerzeit : mit besonderer Berücksicksihtingung des Quellenmaterials aus dem Gebiet des heutigen Staates Jugoslawien. [Doktorska disertacija]. München, 1968. no. 92, 253, t. VI/2.
  • Porter, Bertha; Moss, Rosalind L. B. Topographical Bibliography of Ancient Egyptian hieroglyphic Texts. Oxford, 1951. 406-407.
  • Rismondo, Vladimir. „Sfinge u Dioklecijanovoj palači“. Književni Jadran 24 (1953): 2-3.
  • Schneider, Robert Ritter von. “Il Palazzo di Diocleziano a Spalato”. Buletino di Archeologia e Storia Dalmata XXVI (1903): 1-8.
  • Schweitzer, Ursula. "Löwe und Sphinx im Alten Ägypten". Agyptologische Forschungen XV (1948). 59, t. XV/2.
  • Selem, Petar. "Dioklecijanova sfinga". Telegram IV br. 177 (13. 9. 1963.): 4. 4.
  • Selem, Petar. "Egipatska prisutnost u našoj antici". Telegram II br. 88 (29. 12. 1961.): 4. 4, fig. 1.
  • Selem, Petar. "Egipatska umjetnost na tlu Hrvatske, Faraonski Egipat". UNESCO Glasnik 41 (1988-1989): 39-43. 39-40, fig. 1.
  • Selem, Petar. "Stanje istraživanja sfingi carske palače u Splitu". Adriatica praehistorica et antiqua. Miscellanea Gregorio Novak dicata. Zagreb, 1970: 639-656. 639-641.
  • Selem, Petar. Izidin trag. Egipatski kultni spomenici u rimskom Iliriku. Split, 1997. no. 3.1, 98-100.
  • Selem, Petar. Lica bogova. [Izabrana djela Petra Selema, knjiga 1]. Zagreb, 2008.
  • Spon, Jacob; Wheler, George. Reise durch Dalmatien. Amsterdam, 1679.
  • Spon, Jacob; Wheler, George. Voyage d’Italie, de Dalmatie, de Grèce et du Levant. Lyon, 1678.
  • Strzygowski, G. “Spalato, una tappa dell’ arte romanica nel suo passagio dall’ Oriente nell’ Occidente”. Bulletino di archeologia e storia dalmata XXXI (1908): 1-17.
  • Tadinac, Ivana. „Sfinge iz Dioklecijanove palače u Splitu“. Kulturna baština 37 (2011): 371-400. 372-374, 386, 394, fig. 4, 395.
  • Tomorad, Mladen. „Aegyptiaca and various forms of Egyptomania in Croatia“. U: Guilhou, Nadine (ur.). Liber Amicorum – Speculum Siderum: Nut Astrophoros – Paper presented to Alicia Maravelia. Oxford, 2016: 349-364. 349-351, fig. 2.
  • Tomorad, Mladen. „The Ancient Egyptian Antiquities in Institutional and Private Collections in Croatia“. U: Tomorad, Mladen (ur.). A History of Research into Ancient Egyptian Culture conducted in Southeast Europe. Oxford, 2015: 31-58. 48-49.
  • Tomorad, Mladen. „The Ancient Egyptian Collections in Croatia and the Project Croato-Aegyptica Electronica“. U: Derriks, Claire (ur.). Collections at risk: New Challenges in a New Environment - Proceedings of the 29th CIPEG Annual Meeting in Brussels, September 25-28, 2012, Royal Museums of Art and History Brussels, Belgium. Atlanta, 2017: 237-268. 255-256, fn. 61.
  • Tomorad, Mladen. „The Egyptian antiquities in Croatia“. PalArch 2, 1 (2005): 1-33. 18.
  • Tomorad, Mladen. Egipat u Hrvatskoj: egipatske starine u hrvatskoj znanosti i kulturi. Zagreb, 2003. 55, fn. 281.
  • Tomorad, Mladen. Model računalne obrade i prezentacije staroegipatskih predmeta u muzejskim zbirkama u Hrvatskoj. [Doktorska disertacije, Filozofski fakultet u Zagrebu Sveučilišta u Zagrebu]. Zagreb, 2006. 30-31.
  • Tomorad, Mladen. Staroegipatska civilizacija, sv. II: Uvod u egiptološke studije. Zagreb, 2017. 85, fig. 113.
  • Zeiller, Jacques. “Appendice : Les monuments égyptiens de Spalato”. U: Hébrard, Ernest; Zeiller, Jacques (ur.). Spalato. Le palais de Dioclétien. Paris, 1912: 209-218.

Galerija