CROATO-AEGYPTICA

hr / en

Sfinga od bijelog vapnenca

Sfinga od bijelog vapnenca
Na leđima i na grudima zamjećuju se ostaci stilizirane grive izvedene usporednim prugama. Vide se i tragovi klafta, bradice i ogrlice. Na kartušama su ispisana oba vladarska imena Amenhotepa III. (1390.-1352. g. pr. Kr.): Men-neb-Ra i Amen-hotep-heka-was.

Hijeroglifski natpisi se nalaze na nekoliko mjesta.

Grudi sfinge:
Savršeni bog Neg-Maat-Ra, obdaren životom, izabranik Amona-Ra, gospodar prijestolja, gospodar neaba.

Pročelje postolja:
Neb-Maat-Ra, Amen-hotep-heka-was, kojeg obožavaju svi rekhyt i sva živa bića.

Na desnoj strani postolja:
Potpuni bog koji ukazuje svoje lice, kao Ptah profinjena srca, kao gospodar Hermopola, velik po spomenicima.

Na lijevoj strani postolja:
Potpuni bog, zlatno brdo; kada ga ljudi vide, srca su im radosna; prvotni, živuća slika što svojim zrakama grije Dvije zemlje, sin Ra, Amen-hotep-heka, gospodar svih zemalja koji poput Ra dariva život, zdravlje, snagu.

Postoje velika oštećenja. Nedostaju glava i stražnji dio postolja. Tijelo je slomljeno.

Pronađena je u dvorištu palače Cindro tijekom 18. stoljeća.

Kataloška oznaka

Sfinga od bijelog vapnenca
Arheološki muzej u Splitu, Split
Inv. br. AMS B-8
Split, Dioklecijanova palača, dvorište palače Cindro, 18. st.
Egipat, nepoznati lokalitet, dovezeno u Split o. 298.-304. g.
Novo kraljevstvo (1539.-1295. g. pr. Kr.)
18. dinastija (1539.-1295. g. pr. Kr.), vladavina Amenhotepa III. (1390.-1352. g. pr. Kr.)
Rimsko Carstvo, vladavina cara Dioklecijana (284.-305.)
bijeli vapnenac
151 x 45 x 44 cm
dar, obitelj Cindro

Literatura

  • Adam, Robert. Ruins of the Palace of the Emperor Diocletian at Spalato in Dalmatia. London, 1764. t. LX.
  • Belamarić, Joško. „The afterlife of the sphinxes in Diocletian palace in Split“. U: Tomorad, Mladen; Popielska-Grzybowska, Joanna (ur.). CECE7 – VIIth European Conference of Egyptologists. Egypt 2015: Perpectives of Research. Zagreb, 2015: 41.
  • Budischovsky, Marie-Christine. La Diffusion des cultes isaiques autour de la mer Adriatique. I: Inscriptions et monuments. [EPRO 61]. Leiden, 1977. 215-217, t. CIV.
  • Bulić, Frane. "Materiale e provenienza della pietra, delle colonne, nonche delle sfingi del Pallazo di Diocleziano e Spalato delle colonne ecc. Delle basiliche christiane a Salona". Bulletino di Archeologia e Storia Dalmata XXXI (1908): 98-101. 99-100, t. XVI-XVIII, ap. I, 189-190.
  • Bulić, Frane; Ljubo Karaman. Palača cara Dioklecijana u Splitu. Zagreb, 1927. 82-83, fig. 35.
  • Conze, Alexander. "La sfinge di Amenhotep III in Spalato". Bulletino di Archeologia e Storia Dalmata I/3 (1878): 43-45. 43-45.
  • Conze, Alexander. "Sphinx Amenophis III". Archäologisch-epigrapische Mitteilungen I (1877): 95-97. 95-97.
  • Hébrard, Ernest; Zeiller, Jacques (ur.). Spalato. Le palais de Dioclétien. Paris, 1912.
  • Jécquier, Gustave. "Le sphinx du Musée". U: Hébrard, Ernest; Zeiller, Jacques (ur.). Spalato. Le palais de Diocletien. Paris, 1912. 216-218, sl. 1-3.
  • Jécquier, Gustave. "Les Monuments égyptiens de Spalato (Dalmatie)". U: Hébrard, Ernest; Zeiller, Jacques (ur.). Spalato. Le palais de Diocletien. Paris, 1912.
  • Leclant, Jean. "Fouilles et travaux au Soudan, 1951-1954". Orientalia 24 (1955). 392.
  • Maspero, Giovanni. "Osservazioni all' inscrizione geroglifica, publicata da G. Jecquier sulla sfinge nel Peristilio del Palazzo di Diocleziano a Spalato". Bulletino di Archeologia e Storia Dalmata XXXVII (1914). 112-114.
  • Niemann, George. Der Palast Diokletians in Spalato. Wien, 1910.
  • Perc, Bernarda. Beiträge zur Verbreitung ägyptischer Kulte auf dem Balkan und in den Donauländern zur Römerzeit : mit besonderer Berücksicksihtingung des Quellenmaterials aus dem Gebiet des heutigen Staates Jugoslawien. [Doktorska disertacija]. München, 1968. no. 92b, 257.
  • Porter, Bertha; Moss, Rosalind L. B. Topographical Bibliography of Ancient Egyptian hieroglyphic Texts. Oxford, 1951. 406-407.
  • Schenider, Robert von. "Bericht über eine Reise in Dalmatien, (2): Ueber die bildlichen Denkmäler Dalmatiens". Archäologisch-epigrapische Mitteilungen aus Ostereich-Ungarn IX (1885). 65-70.
  • Schneider, Robert Ritter von. “Il Palazzo di Diocleziano a Spalato”. Buletino di Archeologia e Storia Dalmata XXVI (1903): 1-8.
  • Schweitzer, Ursula. "Löwe und Sphinx im Alten Ägypten". Agyptologische Forschungen XV (1948). no. 348, 59.
  • Selem, Petar. "Egipatska umjetnost na tlu Hrvatske, Faraonski Egipat". UNESCO Glasnik 41 (1988-1989): 39-43. 39-40.
  • Selem, Petar. "Stanje istraživanja sfingi carske palače u Splitu". Adriatica praehistorica et antiqua. Miscellanea Gregorio Novak dicata. Zagreb, 1970: 639-656. 641, t. II/1-3.
  • Selem, Petar. Izidin trag. Egipatski kultni spomenici u rimskom Iliriku. Split, 1997. no. 3.2, 100-101.
  • Selem, Petar. Lica bogova. [Izabrana djela Petra Selema, knjiga 1]. Zagreb, 2008.
  • Strzygowski, G. “Spalato, una tappa dell’ arte romanica nel suo passagio dall’ Oriente nell’ Occidente”. Bulletino di archeologia e storia dalmata XXXI (1908): 1-17.
  • Tadinac, Ivana. „Sfinge iz Dioklecijanove palače u Splitu“. Kulturna baština 37 (2011): 371-400. 374-375, 386, 396.
  • Tomorad, Mladen. „The Ancient Egyptian Antiquities in Institutional and Private Collections in Croatia“. U: Tomorad, Mladen (ur.). A History of Research into Ancient Egyptian Culture conducted in Southeast Europe. Oxford, 2015: 31-58. 48-49.
  • Tomorad, Mladen. „The Ancient Egyptian Collections in Croatia and the Project Croato-Aegyptica Electronica“. U: Derriks, Claire (ur.). Collections at risk: New Challenges in a New Environment - Proceedings of the 29th CIPEG Annual Meeting in Brussels, September 25-28, 2012, Royal Museums of Art and History Brussels, Belgium. Atlanta, 2017: 237-268. 255-256, fn. 61.
  • Tomorad, Mladen. „The Egyptian antiquities in Croatia“. PalArch 2, 1 (2005): 1-33. 19.
  • Tomorad, Mladen. Egipat u Hrvatskoj: egipatske starine u hrvatskoj znanosti i kulturi. Zagreb, 2003. 55, fn. 281.
  • Tomorad, Mladen. Model računalne obrade i prezentacije staroegipatskih predmeta u muzejskim zbirkama u Hrvatskoj. [Doktorska disertacije, Filozofski fakultet u Zagrebu Sveučilišta u Zagrebu]. Zagreb, 2006. 24.
  • Tomorad, Mladen. Staroegipatska civilizacija, sv. II: Uvod u egiptološke studije. Zagreb, 2017. 73.
  • Zeiller, Jacques. “Appendice : Les monuments égyptiens de Spalato”. U: Hébrard, Ernest; Zeiller, Jacques (ur.). Spalato. Le palais de Dioclétien. Paris, 1912: 209-218.