Stela Pedi-Hor-pa-khereda
Pravokutnog je oblika sa zaobljenim gornjim dijelom. U gornjem dijelu stele nalaze se dvije paralelne linije u obliku luka koje su isklesane iznad kralatog sunca s dva stilizirana ureusa. Krila su razdijeljena na tri polja, od čega je gornje polje neukrašeno, a na donja dva polja je ukras u vidu vertikalnih crta koje prikazuju pera.
U središnjem dijelu polja, ispod krilatog sunca, nalaze se tri božanstva isklesana u bareljefu. Na lijevoj strani stoji Neftida, okrenuta nadesno. Ona na glavi ima hijeroglifski znak svog imena, kombinaciju kuće i košare, lice je blago oblikovano s naznačenim očima, nosom i ustima, a odjevena je u pripijenu haljinu. U lijevoj ruci drži žezlo was, a u desnoj ankh, simbol vječnog života.
U sredini stoji Oziris, okrenut na desno, s prekriženim rukama na prsima te vladarskim insignijama biča i žezla heka. Na glavi ima atef krunu. Fizionomija lica nije naglašena kao kod boginja, a na licu se posebno ističe umjetna brada. Oziris stoji na malom postolju.
Desno od njega, okrenuta na lijevo, nalazi se boginja Izida. Na glavi ima rogove i sunčev disk, u lijevoj ruci drži žezlo was, a u desnoj ankh. Obučena je u pripijenu haljinu poput svoje sestre Neftide. Na licu su vidljive jasne fizionomske oznake.
Između glava božanstava nalaze se hijeroglifski znakovi koji označavaju riječi koje izgovaraju Neftida, Oziris i Izida.
Uz Neftidu piše: Đd.mdw Nb.t-hwe = Ovo je Neftida
Uz Ozirisa: Đd.mdw Wsir ntr = Ovo je Oziris, veliki bog
Uzi Izidu: Đd.mdw Ist mwt ntr = Ovo je Izida, majka bogova
U najdonjem registru nalazi se hijeroglifski natpis u dva retka, omeđen s dvije paralelne ravne linije. Natpis je teško čitljiv, no može se iščitati natpis imena osobe Pedi-Hor-pa-Khereda koja je dala uklesati natpis te njegove majke Ta-khrud. Ime Pedi-Hor-pa-Khereda je teoforičko ime boga Horpokrata pa se stela može datirati u ptolemejsko ili rimsko razdoblje.
Stela je pronađena tijekom iskopavanja koncem 19. stoljeća u osječkom Gornjem gradu.
Stela je dosta oštečena. Hijeroglifski tekst nije sasvim čitljiv.
U središnjem dijelu polja, ispod krilatog sunca, nalaze se tri božanstva isklesana u bareljefu. Na lijevoj strani stoji Neftida, okrenuta nadesno. Ona na glavi ima hijeroglifski znak svog imena, kombinaciju kuće i košare, lice je blago oblikovano s naznačenim očima, nosom i ustima, a odjevena je u pripijenu haljinu. U lijevoj ruci drži žezlo was, a u desnoj ankh, simbol vječnog života.
U sredini stoji Oziris, okrenut na desno, s prekriženim rukama na prsima te vladarskim insignijama biča i žezla heka. Na glavi ima atef krunu. Fizionomija lica nije naglašena kao kod boginja, a na licu se posebno ističe umjetna brada. Oziris stoji na malom postolju.
Desno od njega, okrenuta na lijevo, nalazi se boginja Izida. Na glavi ima rogove i sunčev disk, u lijevoj ruci drži žezlo was, a u desnoj ankh. Obučena je u pripijenu haljinu poput svoje sestre Neftide. Na licu su vidljive jasne fizionomske oznake.
Između glava božanstava nalaze se hijeroglifski znakovi koji označavaju riječi koje izgovaraju Neftida, Oziris i Izida.
Uz Neftidu piše: Đd.mdw Nb.t-hwe = Ovo je Neftida
Uz Ozirisa: Đd.mdw Wsir ntr = Ovo je Oziris, veliki bog
Uzi Izidu: Đd.mdw Ist mwt ntr = Ovo je Izida, majka bogova
U najdonjem registru nalazi se hijeroglifski natpis u dva retka, omeđen s dvije paralelne ravne linije. Natpis je teško čitljiv, no može se iščitati natpis imena osobe Pedi-Hor-pa-Khereda koja je dala uklesati natpis te njegove majke Ta-khrud. Ime Pedi-Hor-pa-Khereda je teoforičko ime boga Horpokrata pa se stela može datirati u ptolemejsko ili rimsko razdoblje.
Stela je pronađena tijekom iskopavanja koncem 19. stoljeća u osječkom Gornjem gradu.
Stela je dosta oštečena. Hijeroglifski tekst nije sasvim čitljiv.
Kataloška oznaka
Stela Pedi-Hor-pa-khereda
Muzej Slavonije, Osijek
inv. br. MSO AA-2590
Osijek (Mursa), Gornji grad
ptolemejsko razdoblje (306.-30. g. pr. Kr.) - Rimsko razdoblje (30. g. pr. Kr.-395. g.)
vapnenac
40 x 26 x 12 cm
donacija, Bettina Krausz
Literatura
- Celestin, Vjekoslav. "Egipatski kamen u Osječkom gradskom muzeju". Narodne novosti 61 (6. VI 1895): 129. 129.
- Filipović, Slavica. "Antička arheologija". U: Radić, M. (ur.). Muzej Slavonije Osijek 1877.-1997. Blago muzeja Slavonije. Osijek, 1997: 65-79, pl. 5. no. 5, 68, pl. 5.
- Höger, Miroslav. "Ein ägyptisches Denkmal im Osjeker Museum". Osječki zbornik I (1942): 22-25. 22-2, fig. 1.
- Kovač, Marina. „Egyptian Collection of the Museum of Slavonia in Osijek (Croatia)“. U: Tomorad, Mladen (ur.). A History of Research into Ancient Egyptian Culture conducted in Southeast Europe. Oxford, 2015: 93-105. no. 2, 95-96, fig. 102.
- Kovač, Marina. Ulaznica za drugi svijet. Egipatska zbirka Muzeja Slavonije - Ticket to the Afterlife. Egyptian collection of the Museum of Slavonia. Osijek, 2013. no. 16, 52-55.
- Leclant, Jean. "Fouilles et travaux en Égypte, 1955-1957". Orientalia 27 (1958). 98.
- Liebl, H. „Epigraphisches aus Slavonien und Süd-Ungarn“. Jahreshefte des Österreichischen Archäologischen Institutes in Wien 3 (1900): 98–104. col. 102-103, fig. 243.
- Perc, Bernarda. Beiträge zur Verbreitung ägyptischer Kulte auf dem Balkan und in den Donauländern zur Römerzeit : mit besonderer Berücksicksihtingung des Quellenmaterials aus dem Gebiet des heutigen Staates Jugoslawien. [Doktorska disertacija]. München, 1968. no. 49, 201-203.
- Pinterović, Danica. Mursa i njeno područje u antičko doba. Osijek, 1978. 135-136.
- Selem, Petar. "Egipatski bogovi u rimskom Iliriku". Godišnjak ANUBiH, Centar za balkanološka istraživanja IX-7 (1972): 5-104. 39-40.
- Selem, Petar. Izidin trag. Egipatski kultni spomenici u rimskom Iliriku. Split, 1997. no. 9.2, 142-143.
- Selem, Petar. Les Religions orientales dans la Pannonie romaine: partie en Yougoslavie. [EPRO 85]. Leiden, 1980. no. 34, 20-21, t. VIII.
- Selem, Petar. Lica bogova. [Izabrana djela Petra Selema, knjiga 1]. Zagreb, 2008. 171-173.
- Tomorad, Mladen. „The Ancient Egyptian Antiquities in Institutional and Private Collections in Croatia“. U: Tomorad, Mladen (ur.). A History of Research into Ancient Egyptian Culture conducted in Southeast Europe. Oxford, 2015: 31-58. 50, fn. 61.
- Tomorad, Mladen. „The Ancient Egyptian Collections in Croatia and the Project Croato-Aegyptica Electronica“. U: Derriks, Claire (ur.). Collections at risk: New Challenges in a New Environment - Proceedings of the 29th CIPEG Annual Meeting in Brussels, September 25-28, 2012, Royal Museums of Art and History Brussels, Belgium. Atlanta, 2017: 237-268. 257.
- Tomorad, Mladen. „The Egyptian antiquities in Croatia“. PalArch 2, 1 (2005): 1-33. 21.
- Tomorad, Mladen. „The phases of penetration and diffusion of Egyptian artefacts and cults in the region of Istria and Illyricum (from the 7th c. B.C. to the 4th c. A.D.)“. U: Györy, Hedvig (ur.). Aegyptus et Pannonia V. Budapest, 2016: 185-226 + Plates 69-81. 193, 199-200.
- Tomorad, Mladen. Egipat u Hrvatskoj: egipatske starine u hrvatskoj znanosti i kulturi. Zagreb, 2003. 73, fn. 454.
- Tomorad, Mladen. Model računalne obrade i prezentacije staroegipatskih predmeta u muzejskim zbirkama u Hrvatskoj. [Doktorska disertacije, Filozofski fakultet u Zagrebu Sveučilišta u Zagrebu]. Zagreb, 2006. 29.
- Tomorad, Mladen. Staroegipatska civilizacija, sv. II: Uvod u egiptološke studije. Zagreb, 2017. 82, fig. 105.
