Skarabej od tvrde paste
Izrezbaren kukac balegar s prednje strane. Prikazani su glava i oči. Brazda dijeli prothorax od spremnika krilca (elytra) koji je podijeljen crtom. Zarez u obliku slova V nalazi se na vrhu svakog krilca. Noge su iscrtane.
Na ovalnoj površini baze, okruženo, vodoravno postavljeni biljeg je nespretno utisnut. Njegov središnji dio sastoji se od nepravilnog ovala (kao nadomjestak za kartušu) koji je ispunjen s tri nemarno izrađena znaka. Točni prijevod i značenje ovih znakova nisu jasni. Oni mogu predstavljati ime Tutmozisa III (mn-ḫpr-rᶜ), označiti kriptografsku formu Amunova imena (Drioton 1957; Jaeger 1982: 94) ili se eventualno mogu čitati kao aHA-rᶜ („Raov ratnik”). Ovi znakovi su vrlo nemarno izvedeni s dvije noge koje su pretjerano velike. Kraljevo ime, Amunov triagram ili Raova titula su s boka okružena s dva m3ᶜt pera koja ispunjavaju polje s obje strane, a još jedan sunčev disk smješten je lijevo u nepravilnom ovalu. Vjerojatno helenistička kopija skarabeja 18. dinastije.
Opisani skarabej pripada masovno proizvedenim tipovima kakvi su predstavljeni u velikom broju radionica kasnoegipatskog i istočnog podrijetla (Naukratij, fenički i punski tipovi). Nalazi ove vrste datiraju se u 1. tisućljeće pr. Kr., posebno u njegovoj drugoj polovici, bili su vrlo popularni na brojnim lokalitetima i nekropolama Sredozemlja, ali do sada su nepoznati na obala Jadrana. Vjerojatno je proizvod ptolemejskog razdoblja ili perioda kasne Rimske Republike.
Na ovalnoj površini baze, okruženo, vodoravno postavljeni biljeg je nespretno utisnut. Njegov središnji dio sastoji se od nepravilnog ovala (kao nadomjestak za kartušu) koji je ispunjen s tri nemarno izrađena znaka. Točni prijevod i značenje ovih znakova nisu jasni. Oni mogu predstavljati ime Tutmozisa III (mn-ḫpr-rᶜ), označiti kriptografsku formu Amunova imena (Drioton 1957; Jaeger 1982: 94) ili se eventualno mogu čitati kao aHA-rᶜ („Raov ratnik”). Ovi znakovi su vrlo nemarno izvedeni s dvije noge koje su pretjerano velike. Kraljevo ime, Amunov triagram ili Raova titula su s boka okružena s dva m3ᶜt pera koja ispunjavaju polje s obje strane, a još jedan sunčev disk smješten je lijevo u nepravilnom ovalu. Vjerojatno helenistička kopija skarabeja 18. dinastije.
Opisani skarabej pripada masovno proizvedenim tipovima kakvi su predstavljeni u velikom broju radionica kasnoegipatskog i istočnog podrijetla (Naukratij, fenički i punski tipovi). Nalazi ove vrste datiraju se u 1. tisućljeće pr. Kr., posebno u njegovoj drugoj polovici, bili su vrlo popularni na brojnim lokalitetima i nekropolama Sredozemlja, ali do sada su nepoznati na obala Jadrana. Vjerojatno je proizvod ptolemejskog razdoblja ili perioda kasne Rimske Republike.
Kataloška oznaka
Skarabej od tvrde paste
Franjevački samostan, Košljun
Arheološka zbirka
bez inv. br.
Stari Egipat, nepoznato nalazište
Krk (Curicum), nepoznata godina
Ptolemejsko razdoblje (306.-30. g. pr. Kr.)
tvrda pasta: rezbarenje
1,8 x 1,5 x 0,65 cm
Literatura
- Tomorad, Mladen. „The Ancient Egyptian Antiquities in Institutional and Private Collections in Croatia“. U: Tomorad, Mladen (ur.). A History of Research into Ancient Egyptian Culture conducted in Southeast Europe. Oxford, 2015: 31-58. 51.
- Tomorad, Mladen. „The Ancient Egyptian Collections in Croatia and the Project Croato-Aegyptica Electronica“. U: Derriks, Claire (ur.). Collections at risk: New Challenges in a New Environment - Proceedings of the 29th CIPEG Annual Meeting in Brussels, September 25-28, 2012, Royal Museums of Art and History Brussels, Belgium. Atlanta, 2017: 237-268. 238-239, 259-260.
- Tomorad, Mladen. „The Early Penetration of Ancient Egyptian Artifacts and Dissemination of the Cults of Egyptian Divinities in Istria and Illyricum (1st Millennium B.C.-1st Century A.D.)“. U: Tomorad, Mladen (ur.). A History of Research into Ancient Egyptian Culture conducted in Southeast Europe. Oxford, 2015: 165-200. 186, no. 18, 193, fig. 141.
- Tomorad, Mladen. „The phases of penetration and diffusion of Egyptian artefacts and cults in the region of Istria and Illyricum (from the 7th c. B.C. to the 4th c. A.D.)“. U: Györy, Hedvig (ur.). Aegyptus et Pannonia V. Budapest, 2016: 185-226 + Plates 69-81. 196-197, 203-204.
- Tomorad, Mladen. Staroegipatska civilizacija, sv. II: Uvod u egiptološke studije. Zagreb, 2017. 83.
- Tomorad, Mladen; Sliwa, Joachim. “Tri staroegipatska skarabeja iz Arheološke zbirke franjevačkog samostana na Košljunu, Hrvatska - Three Ancient Egyptian scarabs from the Archaelogical Collection of the Franciscan Monastery on Košljun, Croatia”. Prilozi Instituta za arheologiju 32 (2015): 243-250. 245-247.
