Skarabej od pješčenjaka
Izrezbaren kukac balegar s prednje strane. Prikazani su glava i oči. Brazda dijeli prothorax od spremnika krilca (elytra) koji je podijeljen crtom. Zarez u obliku slova V nalazi se na vrhu svakog krilca. Noge su iscrtane.
Na bazi površine, ograđen, u ovalu je nemarno prikazan suprotstavljeni čovjek. Scena je postavljena vodoravno; muškarac je okrenut na desno, njegova lijeva ruka je podignuta, a desna je spuštena. U nepravilnom ovalu smještenom na desnoj strani polja, nespretno su stučena tri hijeroglifska znaka prenomena imena Tutmozica III (mn-ḫpr-rᶜ, uobičajeni tip grafike) (Cf. Jaeger 1982, § 37.1a.), koji su u isto vrijeme i kriptografska forma Amunova imena. (Drioton 1957; Jaeger 1982: 94) Vjerojatno helenistička kopija skarabeja 18. dinastije.
Opisani skarabej pripada masovno proizvedenim tipovima kakvi su predstavljeni u velikom broju radionica kasnoegipatskog i istočnog podrijetla (Nakratij, fenički i punski tipovi). Nalazi ove vrste datiraju se u 1. tisućljeće pr. Kr., posebno u njegovoj drugoj polovici, bili su vrlo popularni na brojnim lokalitetima i nekropolama Sredozemlja, ali do sada su nepoznati na obala Jadrana. Vjerojatno je proizvod ptolemejskog razdoblja ili perioda kasne Rimske Republike.
Na bazi površine, ograđen, u ovalu je nemarno prikazan suprotstavljeni čovjek. Scena je postavljena vodoravno; muškarac je okrenut na desno, njegova lijeva ruka je podignuta, a desna je spuštena. U nepravilnom ovalu smještenom na desnoj strani polja, nespretno su stučena tri hijeroglifska znaka prenomena imena Tutmozica III (mn-ḫpr-rᶜ, uobičajeni tip grafike) (Cf. Jaeger 1982, § 37.1a.), koji su u isto vrijeme i kriptografska forma Amunova imena. (Drioton 1957; Jaeger 1982: 94) Vjerojatno helenistička kopija skarabeja 18. dinastije.
Opisani skarabej pripada masovno proizvedenim tipovima kakvi su predstavljeni u velikom broju radionica kasnoegipatskog i istočnog podrijetla (Nakratij, fenički i punski tipovi). Nalazi ove vrste datiraju se u 1. tisućljeće pr. Kr., posebno u njegovoj drugoj polovici, bili su vrlo popularni na brojnim lokalitetima i nekropolama Sredozemlja, ali do sada su nepoznati na obala Jadrana. Vjerojatno je proizvod ptolemejskog razdoblja ili perioda kasne Rimske Republike.
Kataloška oznaka
Skarabej od pješčenjaka
Franjevački samostan, Košljun
Arheološka zbirka
bez inv. br.
Krk (Curicum), dvorište kuće Šinigoj, nepoznata godina
Ptolemejsko razdoblje (306.-30. g. pr. Kr.).
pješčenjak: rezbarenje
1,8 x 1,3 x 0,65 cm.
Literatura
- Tomorad, Mladen. „The Ancient Egyptian Antiquities in Institutional and Private Collections in Croatia“. U: Tomorad, Mladen (ur.). A History of Research into Ancient Egyptian Culture conducted in Southeast Europe. Oxford, 2015: 31-58. 51.
- Tomorad, Mladen. „The Ancient Egyptian Collections in Croatia and the Project Croato-Aegyptica Electronica“. U: Derriks, Claire (ur.). Collections at risk: New Challenges in a New Environment - Proceedings of the 29th CIPEG Annual Meeting in Brussels, September 25-28, 2012, Royal Museums of Art and History Brussels, Belgium. Atlanta, 2017: 237-268. 238-239, 259-260.
- Tomorad, Mladen. „The Early Penetration of Ancient Egyptian Artifacts and Dissemination of the Cults of Egyptian Divinities in Istria and Illyricum (1st Millennium B.C.-1st Century A.D.)“. U: Tomorad, Mladen (ur.). A History of Research into Ancient Egyptian Culture conducted in Southeast Europe. Oxford, 2015: 165-200. 171, no. 18, 193-194, fig. 142.
- Tomorad, Mladen. „The phases of penetration and diffusion of Egyptian artefacts and cults in the region of Istria and Illyricum (from the 7th c. B.C. to the 4th c. A.D.)“. U: Györy, Hedvig (ur.). Aegyptus et Pannonia V. Budapest, 2016: 185-226 + Plates 69-81. 196-197, 203-204, Pl. 74.
- Tomorad, Mladen. Staroegipatska civilizacija, sv. II: Uvod u egiptološke studije. Zagreb, 2017. 83.
- Tomorad, Mladen; Sliwa, Joachim. “Tri staroegipatska skarabeja iz Arheološke zbirke franjevačkog samostana na Košljunu, Hrvatska - Three Ancient Egyptian scarabs from the Archaelogical Collection of the Franciscan Monastery on Košljun, Croatia”. Prilozi Instituta za arheologiju 32 (2015): 243-250. 243-247, no. 2, fig. 2.
