Kairo
Ubrzo nakon dolaska u Kairo Šašel i njegovi kolege otišli su do franjevačkog samostana gdje su boravili sljedećih osam dana. Šašel se iznimno trudio opisati Kairo u svojem dnevniku nazivajući ga „Parizom Istoka“, s predivnim trgom Ezbekieh, otokom gdje je Mojsija trebala pronaći faraonova žena te piramide u Gizi.
Šašel je bio fasciniran sa svime što je vidio u Kairu: razne džamije, šetališta obložena bagremom i palminim drvećem, Stari Kairo, takozvanu „Mary Cave“, staro smokvino drvo na mjestu gdje su stara drveća stajala do 1656. g. te poznatu Citadelu. Također, Šašel opisuje moderne egipatske carine, kuće te hareme koje je vidio. Koncem rujna, točnije 29., svjedočio je trgovini robljem na ulicama Kaira, koja se odvijala svakog petka, te ga je taj prizor „ganulo do suza“. Jednog dana posjetio je sve tri piramide u Gizi gdje se popeo na vrh jedne te ušao u Khufuovu. U svom dnevniku citira drevnog pisca Herodota i njegove opise o tome kako je najveća piramida bila izgrađena u dvadeset godina.
Ova ilustracija prikazuje vedutu Kaira. Na ilustraciji je prikazana jedna od mnogobrojnih gradskih džamija, skupina Egipćana u razgovoru, gradske kuće uz rijeku Nil, a u pozadini tri velike piramide u Gizi.
Jakov Šašel je ovu ilustraciju vjerojatno naslikao tijekom boravka u Kairu (između 25. rujna i 3. listopada 1853. godine).
Rukopis se sastoji od 143 stranice koje su ilustrirane s 33 slike u boji koje prikazuju njegovo putovanje od Aleksandrije u Egiptu do Kartuma u Sudanu. Putovanje se odvijalo od konca kolovoza 1853. kada je Šašel s grupom misionara krenuo iz Ljubljane prema Kartumu u Sudanu kao dio katoličke misije Ignatiusa Knoblechera. Šašel se vratio u Sloveniju tijekom ljeta 1854. godine.
Rukopis knjige utjecao je na brojne putnike s područja Karlovca u periodu od kasnih šezdesetih godina do konca 19. stoljeća. Dijelovi su objavljeni tijekom 1884. u časopisu „Svjetlo“, a cijeli rukopis 2003. godine u dvojezičnom izdanju. Riječ je o jednom od najživotopisnijih putopisa u Egipat nastalih na prostoru Hrvatske.
Šašel je bio fasciniran sa svime što je vidio u Kairu: razne džamije, šetališta obložena bagremom i palminim drvećem, Stari Kairo, takozvanu „Mary Cave“, staro smokvino drvo na mjestu gdje su stara drveća stajala do 1656. g. te poznatu Citadelu. Također, Šašel opisuje moderne egipatske carine, kuće te hareme koje je vidio. Koncem rujna, točnije 29., svjedočio je trgovini robljem na ulicama Kaira, koja se odvijala svakog petka, te ga je taj prizor „ganulo do suza“. Jednog dana posjetio je sve tri piramide u Gizi gdje se popeo na vrh jedne te ušao u Khufuovu. U svom dnevniku citira drevnog pisca Herodota i njegove opise o tome kako je najveća piramida bila izgrađena u dvadeset godina.
Ova ilustracija prikazuje vedutu Kaira. Na ilustraciji je prikazana jedna od mnogobrojnih gradskih džamija, skupina Egipćana u razgovoru, gradske kuće uz rijeku Nil, a u pozadini tri velike piramide u Gizi.
Jakov Šašel je ovu ilustraciju vjerojatno naslikao tijekom boravka u Kairu (između 25. rujna i 3. listopada 1853. godine).
Rukopis se sastoji od 143 stranice koje su ilustrirane s 33 slike u boji koje prikazuju njegovo putovanje od Aleksandrije u Egiptu do Kartuma u Sudanu. Putovanje se odvijalo od konca kolovoza 1853. kada je Šašel s grupom misionara krenuo iz Ljubljane prema Kartumu u Sudanu kao dio katoličke misije Ignatiusa Knoblechera. Šašel se vratio u Sloveniju tijekom ljeta 1854. godine.
Rukopis knjige utjecao je na brojne putnike s područja Karlovca u periodu od kasnih šezdesetih godina do konca 19. stoljeća. Dijelovi su objavljeni tijekom 1884. u časopisu „Svjetlo“, a cijeli rukopis 2003. godine u dvojezičnom izdanju. Riječ je o jednom od najživotopisnijih putopisa u Egipat nastalih na prostoru Hrvatske.
Kataloška oznaka
Kairo
Gradski muzej Karlovac, Karlovac
Inv. br. GMK KP-460
Jakob Schaschel (Jakov Šašel), Kairo, između 25. rujna i 3. listopada 1853.
papir: vodene boje
29,5 x 22,5 cm
Literatura
- Družak, Antonija. „Zapažanja uz ilustracije“. U: Jakov Šašel. Slike s Orijenta nastale tijekom jednog putovanja u Egipat, Nubiju i Sudan godine 1853. i 1854. Karlovac, 2003: 168-170.
- Frelih, Marko. "Thirty-three famous views of the Orient: Jakob Šašel and his impressions from his journey to Khartum in 1853". U: Lazar, Irene; Holaubek, Johanna (ur.) Egypt and Austria V Proceedings. Koper, 2009: 25-34.
- Frelih, Marko. „Afrika, ki odhaja in se vrača: dr. Ignacij Knoblehar – katoliški misijonar v južnem Sudanu in raziskovalec reke Nil“. Azijske in afriške študije IX.3 (2005): 41-64.
- Henkel, Reinhard. “Predgovor”. U: Šašel, Jakov, Slike s Orijenta nastale tijekom jednog putovanja u Egipat, Nubiju i Sudan godine 1853. i 1854. Karlovac, 2003: 158-162.
- Kočevar, Sanda. “Jakov Šašel i Slike Orijenta”. U: Šašel, Jakov, Slike s Orijenta nastale tijekom jednog putovanja u Egipat, Nubiju i Sudan godine 1853. i 1854. Karlovac, 2003: 163-167.
- Kočevar, Sanda. “Svoj o svome – ondašnji karlovački tisak o karlovačkim putnicima – istraživačima Afrike i Južne Amerike druge polovine XIX. i prve polovine XX. stoljeća”. Časopis za suvremenu povijest 44.1 (2012): 93-109.
- Kočevar, Sanda. Jakov Šašel. Karlovac, 2008.
- Kočevar, Sandra. “Prilog za bibliografiju Jakova Šašela (1832-1903) – A contribution ot the bibliography of Jakov Šašel (1832-1903)”. U: Kočevar, Sanda (ur.), Jakov Šašel (1832-1903). Karlovac, 2008: 6-13.
- Schaschel, Jakob. "Bilder aus dem Oriente aufgenommen während einer Reise nach Aegypten, Nubien, Sudan in Jahren 1853 und 1854". Karlovac, 1863.
- Schaschel, Jakob. "Bilder aus dem Oriente aufgenommen während einer Reise nach Aegypten, Nubien, Sudan in Jahren 1853 und 1854". Karlovac, 2003. 3-121 + Bild 1-34.
- Šašel, Jakov. "Slike s Orijenta nastale tijekom jednog putovanja u Egipat, Nubiju i Sudan godine 1853. i 1854.". Karlovac, 2003. 157-263 + slike 1-34.